Raspad SSSR-a usporio je razvoj svake od njegovih republika članica. Neki od njih uspjeli su relativno brzo izaći s vrha, a neki još ne mogu dosegnuti prijašnju razinu. Gospodarstvo Latvije jedan je od primjera uspješnog razvoja, stoga je zanimljivo razmotriti njegove ključne pokazatelje, dinamiku i glavne industrijske komponente.
Ekonomski i geografski položaj zemlje
Republika Latvija nalazi se u sjevernom dijelu Europe. Zapad i sjever zemlje ispiraju vode Baltičkog mora i Riškog zaljeva, koji je njegov dio. Sjeverni susjed države je Estonija, južni susjed je Litva, a istočni susjedi su Rusija i Bjelorusija.
Površina Latvije je nešto manje od 65 tisuća km2, a broj stanovnika 2021. je nešto ispod 2 milijuna ljudi.
Država je članica sljedećih velikih međunarodnih organizacija:
- UN (od proglašenja neovisnosti 1991.);
- NATO (od 2004.);
- Europska unija (od 2004.);
- Schengenski sporazum (od 2007.);
- MMF (od 1992.);
- WTO (od 1999.);
- Vijeće država Baltičkog mora (od 1992.);
- Vijeće Europe (od 1995.);
- Sjeverna investicijska banka (od 2005.).
Lat se koristio kao valuta od 1992. do 2021. godine, a potom je zamijenjen eurom.
Položaj na obali pridonosi razvoju vodene trgovine: na primjer, luka Ventspils odavno je postala regionalni lider u pomorskom prometu. Ostale velike trgovačke luke u zemlji nalaze se u Rigi i Liepaji.
Kroz baltičku državu prolaze važne kopnene prometne arterije koje povezuju Skandinaviju s istočnom i srednjom Europom. Najvažnija od njih je ruta E67 Euro, koja vodi od Helsinkija do Praga preko Salacgrive, Rige i Bauske.
Istodobna blizina Latvije Rusiji, Njemačkoj, Poljskoj i Švedskoj dugo je odredila njezin status zemlje koja je ili služila kao tampon između vodećih europskih sila, ili je bila okupirana od strane jedne od njih. No, u suvremenim uvjetima, Latvija ima pristup bogatim tržištima prodaje u zemljama EU i jeftinim resursima iz Rusije.
Što se tiče vlastitih prirodnih resursa, većina osnovnih materijala za građevinsku industriju kopa se na području Latvije, i to:
- pijesak;
- drvo;
- gips;
- vapnenac;
- glina;
- lomljeni kamen;
- dolomit.
Treset se u značajnim količinama vadi iz energenata na teritoriju zemlje. U regiji Kurzeme uspostavljaju se prve faze proizvodnje nafte, a na baltičkom šelfu nastavlja se istraživanje novih nalazišta crnog zlata.
Ponekad se na latvijskim plažama nađu mali komadići jantara, ali ovaj fosil je ovdje puno rjeđi nego u susjednoj Litvi.
Na području zemlje još nisu pronađena ležišta drugih prirodnih resursa u količinama od bilo kakvog značaja za makroekonomske razmjere.
Glavni pokazatelji i struktura latvijskog gospodarstva
Da biste imali predodžbu o trenutnoj razini gospodarstva zemlje, vrijedi je procijeniti u cijelosti u smislu pokazatelja BDP-a, uravnoteženja proračuna i razine razvoja proizvodnje. Razmotrimo svaki od ovih pokazatelja detaljnije.
Dinamika BDP-a i drugi osnovni pokazatelji
Promjene latvijskog BDP-a od trenutka stjecanja neovisnosti pa do 2021. najpogodnije je procijeniti u obliku tablice.
| Godina | BDP, apsolutno, milijarde USD | Rast u odnosu na prethodnu godinu,% | BDP po glavi stanovnika, apsolutno, tisuću američkih dolara | BDP prilagođen paritetu kupovne moći, tisuća američkih dolara |
|---|---|---|---|---|
| 1991 | 9 | – | 3380 | – |
| 1992 | 6 | – 35 | 2277 | 6008 |
| 1993 | 5.2 | – 15 | 2014 | 5466 |
| 1994 | 5.3 | 0.7 | 2101 | 5795 |
| 1995 | 5.4 | – 0,9 | 2155 | 6087 |
| 1996 | 6 | 2.4 | 2408 | 6424 |
| 1997 | 6.5 | 9 | 2660 | 7193 |
| 1998 | 7.2 | 6.5 | 2952 | 7826 |
| 1999 | 7.5 | 2.6 | 3128 | 8220 |
| 2000 | 7.9 | 5.4 | 3329 | 8923 |
| 2001 | 8.3 | 6.5 | 3540 | 9825 |
| 2002 | 9.5 | 7.1 | 4093 | 10839 |
| 2003 | 11.7 | 8.4 | 5095 | 12083 |
| 2004 | 14.4 | 8.3 | 6307 | 13578 |
| 2005 | 16.9 | 10.7 | 7514 | 15683 |
| 2006 | 21.4 | 11.9 | 9638 | 18256 |
| 2007 | 30.9 | 10 | 14056 | 20795 |
| 2008 | 35.6 | – 3,5 | 16389 | 20606 |
| 2009 | 26.2 | – 14,4 | 12200 | 18011 |
| 2010 | 23.8 | – 3,9 | 11216 | 17852 |
| 2011 | 28.5 | 6.4 | 13605 | 19817 |
| 2012 | 28.1 | 4 | 13611 | 21318 |
| 2013 | 30.3 | 2.6 | 14852 | 22450 |
| 2014 | 31.4 | 1.9 | 15584 | 23560 |
| 2015 | 27 | 2.8 | 13554 | 24709 |
| 2016 | 27.6 | 2.1 | 13993 | 25753 |
| 2017 | 30.4 | 10.1 | 15550 | 27702 |
| 2018 | 34.3 | 11.4 | 18472 | 29489 |
Analiza podataka u tablici pokazuje da je razina gospodarskog razvoja Latvije u prvim godinama nakon stjecanja neovisnosti naglo pala - za više od trećine, ali se nakon 11 godina država uspjela vratiti na svoje prijašnje makroekonomske pokazatelje.
Po nominalnoj vrijednosti BDP-a za 2021., Latvija je na 99. mjestu u svijetu od 195. Za usporedbu: Rusija je, prema istom pokazatelju, na 11. mjestu u svijetu s pokazateljem od 1,614 milijardi dolara.
Usporedimo li dvije zemlje u smislu nominalnog BDP-a po stanovniku, onda Latvija ne samo da nije inferiorna u odnosu na Rusku Federaciju, već je čak i neznatno ispred nje, zauzimajući 50. mjesto na listi naspram 62. Rusije. No, na popisu BDP-a po PPP-u po glavi stanovnika, dvije zemlje obično zauzimaju susjedne linije na oko 50. mjestu.
Razdoblje globalne financijske krize pokazalo se prilično bolnim za zemlju, što je uzrokovalo pad gospodarstva u razdoblju od 2008. do 2021. godine. Međutim, samo 2009. se može nazvati uvjetno katastrofalnom: 2008. pad je bio gotovo neprimjetan, a 2010. je zaustavljen.
Do 2021. BDP zemlje dosegao je razinu prije krize 2008. godine i od tada stalno raste. Štoviše, stopa njegovog rasta u posljednje 2 godine približila se solidnih 10%, što se za zemlju "prvog svijeta" u modernim uvjetima može smatrati gospodarskim čudom.
Vrijedi napomenuti da je cijena ovog čuda bila blagi porast inflacije: ako od 2013. do 2021. indeks potrošačkih cijena (CPI) u zemlji nije prelazio 1%, onda je u posljednje dvije godine (2021. i 2021.) došao blizu 3%.
Taj je pokazatelj, naravno, jednako daleko od uvjeta iz devedesetih, kada je inflacija mogla biti i do 100%, kao i od brojki iz kriznih godina, kada je CPI bio oko 15%.
Zanimljivo je da u cijeloj povijesti osamostaljenja države indeks siromaštva nije prelazio 2,5%. Trenutno se ovaj parametar postupno približava brojci od 0,5%, što znači da većina Latvijaca živi daleko od granice siromaštva.
Prilikom procjene dinamike razvoja zemlje, također treba uzeti u obzir da vanjski dug Latvije od 2021. iznosi 11,7 milijardi dolara (40,1% BDP-a). Do 2007. ta brojka nije prelazila 2 milijarde dolara (tada je bila oko 7% BDP-a), a do 2021. dosegla je 8 milijardi (34% BDP-a te godine).
Tako je zemlja uspjela relativno brzo izaći iz financijske krize 2008. i vratiti se na prijašnji stupanj gospodarskog razvoja ponajviše zahvaljujući vanjskom zaduživanju, što je postalo moguće zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji i drugim utjecajnim međunarodnim organizacijama.
Za to zemlja mora platiti svojim zlatnim i deviznim rezervama, koje su se stalno povećavale do 2021. godine, dosegnuvši gotovo 8 milijardi dolara, a sada su pale na oko 4,5 milijardi dolara.
Proračun
Zemlja je živjela od privremenog proračuna veći dio prvog tromjesečja 2021. Razlog tome je činjenica da je krajem 2021. godine odlučeno povećati razinu plaća u nekim područjima javnog sektora, što je zahtijevalo razmatranje u nacrtu dokumenta i koordinaciju s Europskom komisijom.
Proračun Latvije za 2021. odobren u ožujku daje prognozu rasta BDP-a na razini od 3%. Vlada također pretpostavlja da će ove godine doći do smanjenja stope inflacije (ovaj parametar je planiran na 2,5%), kao i povećanja prosječne plaće u zemlji za 8% (kao rezultat toga, ona će iznositi na oko 1.000 eura).
Prihodovna strana proračuna predviđena je na 9,2 milijarde eura. Državna potrošnja, prema dokumentu, malo će premašiti ovaj iznos i iznositi 9,4 milijarde kuna. Dakle, odobreni proračun sadrži planirani manjak od 0,5% BDP-a.
Struktura prihodovne strane proračuna donosi se kako slijedi:
| Članak | Volumen,% BDP-a |
|---|---|
| Porezi na proizvodnju i uvoz | 14.2 |
| Porez na dohodak i dobit | 6.5 |
| Socijalni doprinosi | 9.4 |
| Ukupni porezni prihod | 30.1 |
| Prihodi od državne imovine | 0.6 |
| Ostali prihod | 5.1 |
| Ukupni prihod | 35.8 |
Analiza prihodovne strane nam omogućuje da zaključimo da su reforme provedene u zemlji početkom devedesetih omogućile minimiziranje broja državnih poduzeća. Kao rezultat toga, država dobiva gotovo polovicu svojih prihoda od oporezivanja privatnog poslovanja.
Također je vrijedno napomenuti da do 60% prikupljenih poreza i naknada ne ide u središnji proračun, već ostaje na raspolaganju lokalnim vlastima.
Rashodovni dio glavnog financijskog dokumenta usvojenog za 2021. je sljedeći:
| Članak | Volumen,% BDP-a |
|---|---|
| Javne službe | 4.2 |
| Obrana | 2 |
| Osiguravanje reda i zakona | 2 |
| Ekonomski razvoj | 4.6 |
| Ekologija | 0.4 |
| Komunalna infrastruktura | 0.7 |
| Zdravstvena njega | 4 |
| Kultura i religija | 1.3 |
| Obrazovanje | 5.4 |
| Socijalna plaćanja | 11.9 |
| Opći troškovi | 36.5 |
Ovi podaci govore da će gotovo trećina proračuna biti utrošena za pomoć socijalno ugroženim skupinama stanovništva. Zapravo, uloga latvijske države svodi se na pomoć najpotrebitijim građanima, kao i na pružanje stanovništvu sigurnosnih, obrazovnih, kulturnih i medicinskih usluga.
Proizvodnja ključeva
Da bismo razumjeli zašto mala baltička zemlja uspijeva postići iskreno dobre ekonomske pokazatelje, vrijedno je saznati što se proizvodi u Latviji.
Najveća tvrtka u zemlji je državni Latvenergo, čija je imovina vrijedna 1,7 milijuna eura. Ova tvrtka se bavi uvozom, proizvodnjom i prodajom električne energije kako u Latviji tako iu susjednim zemljama.
Drugo mjesto na ljestvici zauzima JSC Latvijas valsts meži, koja se bavi šumarskom industrijom, odnosno regulacijom krčenja šuma.
Nadalje, nalaze se sljedeće tvrtke:
- MikroTik (proizvodnja usmjerivača i ostalog mrežnog hardvera);
- Latvijas dzelzceļš (Državne željeznice);
- lokalne podružnice Swedbank i SEB Banke;
- telekomunikacijski operateri Lattelecom i Latvijas Mobilais Telefons;
- Uralchem Trading (lokalna podružnica Uralchema, koja održava lučki terminal i trguje gnojivima);
- Olainfarm (farmakologija);
- Elko Grupa (mikroelektronika i ostali dijelovi za računsku opremu);
- ORLEN Latvija (prerada nafte);
- Maxima (supermarketi).
Dakle, najveća industrijska poduzeća u Latviji djeluju u područjima kao što su logistika, energija, kemikalije, šumarstvo i elektronika. Razmotrimo opću strukturu gospodarstva zemlje detaljnije.
Sektorska struktura gospodarstva
Prema njihovom doprinosu BDP-u, svi glavni sektori latvijskog gospodarstva mogu se rangirati na sljedeći način:
| Sektor | Udio u BDP-u,% |
|---|---|
| Sektor usluga | 45.2 |
| Industrija | 16.8 |
| Prijevoz | 10.1 |
| Izgradnja | 6.7 |
| Bankarstvo i financije | 4.5 |
| Sektori poljoprivrede i šumarstva (kumulativno) | 3.3 |
| Ostali sektori (kumulativno) | 13.4 |
Istodobno, udio malih i srednjih poduzeća u BDP-u zemlje doseže 77%. Razmotrimo posebno ključ ovih industrija.
Bankarski sektor
Bankarski sustav Latvije od 2021. u velikoj mjeri predstavljaju velike podružnice švedskih banaka: Swedbank s imovinom od 5 milijuna eura i SEB Banka, čija je imovina 3,5 milijuna eura. Domaća Rietumu Banka, čija imovina također cilja na 3,5 milijuna eura, diše im na leđa.
Imovina druge švedske banke - Nordea banke (3 milijuna eura) nešto je manja.
Također, prvih deset uključuje:
- Citadele Banka (aktiva 2,6 milijuna eura);
- DNB banka (2 milijuna eura);
- NORVIK BANKA (aktiva - gotovo milijun €);
- BlueOrange (imovina od 0,6 milijuna €);
- Danske Bank Filiale Latvija (aktiva od 0,5 milijuna eura).
Prosječna stopa kredita u zemlji kreće se od 8 do 15%. Ukupna dobit banaka u zemlji doseže 250 milijuna eura godišnje.
Proizvodnja
Najrazvijenije industrije u Latviji su:
- drvna industrija, koja čini gotovo 27% cjelokupnog sektora;
- prehrambena industrija - 19%;
- kemijska industrija - 13%;
- metalurgija - 13%;
- proizvodnja namještaja - 9,5%;
- elektronika - 5,5%;
- proizvodnja tkanina i proizvoda od njih - 5%;
- strojarstvo - 4%;
- proizvodnja lijekova - 3%.
Tako visok udio šumske industrije ne čudi ako se prisjetimo da šumske površine zauzimaju oko polovicu teritorija zemlje, a zbog širenja poljoprivrednih gospodarstava ta se brojka povećava za 1% godišnje.
Strojarstvo u Latviji predstavljaju:
- brodogradnja (Riško brodogradilište i Anytec Productions, koja proizvodi čamce);
- zgrada lokomotiva (tvornica za popravak lokomotiva Daugavpils);
- automobilska industrija (Dartz Motors, koja proizvodi luksuzna oklopna vozila SUV klase);
- proizvodnja poljoprivrednih i komunalnih strojeva (Bucher Schoerling Baltic i Zieglera mašīnbūve);
- konstrukcija zrakoplova (tvrtka Pelegrin, koja proizvodi ultralake letjelice velike brzine).
Laku industriju Latvije najvećim dijelom čine elektroindustrije, koje osim spomenutih MikroTik i Elko Grupa čine i:
- SAF Tehnika (bavi se opremom za sustave prijenosa informacija);
- Rebir (električni alati za kućanstvo i gradnju);
- Jauda (oprema za komunalne i industrijske električne mreže);
- Mass Portal (sustavi za 3D ispis);
- kao i Volburg, Hansa Matrix i Sidrabe.
Ova specijalizacija je zbog činjenice da je u sovjetskim godinama u zemlji radila poznata tvornica VEF, koja je dugi niz godina bila lider u proizvodnji elektrotehnike u SSSR-u.
Prehrambena industrija u Latviji proizvodi dvije trećine svojih proizvoda za prodaju na domaćem tržištu, a izvozi samo preostalu trećinu. Veći dio sektora zauzimaju mala i srednja poduzeća.
Najčešći proizvodi u sektoru:
- konzervirana hrana (osobito poznate papaline iz Rige);
- sirevi i drugi mliječni proizvodi;
- voće i bobice;
- meso i proizvodi njegove prerade;
- slatkiši;
- pića;
- prerađeni proizvodi žitarica.
Sektor poljoprivrede
Poljoprivreda u Latviji uglavnom je zastupljena poljoprivrednim zemljištem, čiji je broj oko 84 tisuće. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta je nešto manja od 1.900 tisuća hektara.
Prinos žitarica doseže 2,7 milijuna tona godišnje. Proizvodnja povrća - 200 tisuća tona godišnje.
Tradicionalno, stočarstvo je važna sfera agrarnog kompleksa zemlje: čini više od trećine svih prihoda od poljoprivrede. Farme krava zauzimaju 50% poljoprivrednog zemljišta u zemlji, osiguravaju 2% BDP-a i otvaraju radna mjesta za više od 5% stanovništva zemlje.
Također, u Latviji se godišnje proizvede oko 700 milijuna tona jaja i oko 85 milijuna tona mesa.
Turistička industrija
Turizam u Latviji dobro je razvijen u Rigi, bogatoj povijesnim znamenitostima (uostalom, grad je osnovan 1201. godine) i obalnoj Jurmali, gdje svake godine dolaze deseci tisuća ljudi zahvaljujući toplom ljetnom vremenu, bistrim vodama Baltičkog mora i mnoge zabave.
Ima se što vidjeti i u drugim gradovima: na primjer, u blizini Bauske nalazi se palača Rundale, koju je podigao slavni Rastrelli, a u Ventspilsu se možete diviti pravom dvorcu vitezova Livonskog reda.
Turizam dosad državi donosi oko 2% BDP-a, no, prema prognozama vodećih stručnjaka, u narednim godinama ovo će područje doživjeti značajan rast, posebno s obzirom na to da će latvijska vlada uložiti proračunska sredstva u razvoj turizma infrastruktura i obnova rekreacijskih sadržaja.
Stopa nezaposlenosti
Zaposlenost stanovništva Latvije prilično je visoka na globalnoj razini i usporediva je s regionalnim prosjekom: od 2021. stopa nezaposlenosti u zemlji iznosi oko 7%. Istodobno, ovaj pokazatelj stalno se smanjuje – već 2021. godine 20% radno sposobnog stanovništva nije imalo službeni posao.
Visina naknade za nezaposlene u baltičkoj zemlji ovisi o stažu i prethodno primljenom prihodu, a osim toga, isplaćuje se samo u prvih 9 mjeseci prisilnog nerada i postupno se smanjuje za 2 puta.
Dakle, osoba koja je radila od 1 do 9 godina u prva 3 mjeseca dobit će 215 eura, a u posljednja tri iznos uplate će biti smanjen na 107,50 eura. Osobe s više od 30 godina iskustva mogu računati na naknadu do 280 €.
Vanjskotrgovinska bilanca
Izvoz i uvoz u Latviji tijekom cijelog razdoblja njezine neovisnosti bili su neuravnoteženi: zemlja je uvijek imala negativan vanjskotrgovinski saldo, što znači da je više uvozila nego izvozila.
Najveći jaz zabilježen je u kriznoj godini 2008.: zemlja je uvezla robe i usluge u vrijednosti od 18 milijardi dolara, a prodala samo 11 milijardi dolara.
Od 2021. vanjskotrgovinski deficit se postupno smanjuje i iznosi oko 4 milijarde dolara.
U strukturi izvoza najznačajnije su pozicije:
- drvo i ugljen - oni čine do 18% izvoza;
- električna oprema i uređaji - 11%;
- strojevi, velika industrijska oprema - 6%;
- vozila - 5%;
- nositelji energije - 4%.
Zemlja uvozi uglavnom sljedeću robu:
- elektronika - 11% uvoza;
- industrijska oprema - 10%;
- prijevoz - 10%;
- gorivo - 9%;
- lijekovi - 4%.
Najveći kupci robe iz Latvije tradicionalno su:
- Litva - do 19% ukupnog izvoza;
- Estonija - 12%;
- Rusija - 8%;
- Njemačka - 7%;
- Švedska - 6%.
Najviše robe Latvija uvozi iz sljedećih zemalja:
- Litva - do 18% uvoza;
- Njemačka - 12%;
- Poljska - 11%;
- Estonija - 8%;
- Rusija - 8%.
Zaključak
Unatoč svojoj maloj veličini i gotovo potpunom odsustvu minerala, Latvija je jedna od stotinu najvećih ekonomija svijeta, a po BDP-u po glavi stanovnika na razini je Rusije. Ovakve pokazatelje zemlja je uspjela postići decentralizacijom, privatizacijom uz zadržavanje kontrole nad ključnim poduzećima, razvojem transportnog, logističkog, energetskog i elektrotehničkog sektora gospodarstva i sektora usluga, kao i razumnim privlačenjem inozemnih kredita.
Glavni problemi gospodarstva ove države su negativna vanjskotrgovinska bilanca i vanjski dug koji iznosi oko 40% BDP-a. Međutim, mjere koje je planirala latvijska vlada za privlačenje investicija, otvaranje novih radnih mjesta i razvoj turističke industrije omogućuju predviđanje da će zemlja moći riješiti te probleme u doglednoj budućnosti.
