Prema Međunarodnom monetarnom fondu, tursko gospodarstvo jedno je od najjačih u svojoj regiji i među najbrže rastućim, unatoč trenutnom stanju recesije. Povoljan položaj na karti svijeta, raznolika struktura, priljev stranih sredstava i jeftina radna snaga - sve to ima pozitivan učinak na ekonomske pokazatelje, zahvaljujući čemu je zemlja uvrštena na popis razvijenih zemalja.
Geografski položaj i prirodni resursi
Republika Turska zauzima strateški važnu poziciju na karti svijeta, smještena na spoju Bliskog i Bliskog istoka, Balkana i Zakavkaza. Sudjelovanje u međunarodnim organizacijama:
- od 1952. - članica NATO-a;
- od 1995. - članica WTO-a;
- od 1964. - pridružena članica Europske unije.
Ukupna površina države je 783.577 četvornih kilometara. Od toga je 97% u Aziji, a 3% u Europi. Na jugu zemlju opere Sredozemno more, na zapadu - Egejsko more, na sjeveru - Crno more. Posljednja dva su međusobno odvojena vodenim sustavom koji uključuje Dardanele i Bosfor, Mramorno more. Turski susjedi su:
- na sjeverozapadu - Bugarska i Grčka;
- na istoku - Armenija, Gruzija, Azerbajdžan, Iran;
- na jugu - Sirija i Irak.
Turska graniči s Rusijom i Ukrajinom samo na malom dijelu pomorskog teritorija.
Što se tiče prirodnih bogatstava, prvo da saznamo ima li nafte u Turskoj. Glavna naftna polja nalaze se u jugoistočnom dijelu zemlje. Ali oni su dovoljni da pokriju samo 15% potreba države. Na području Republike nalazi se 60 naftnih i 7 plinskih polja.
Ukupno se ovdje kopa oko 53 vrste minerala. Među njima:
- ugljen;
- voditi;
- željezo;
- mangan;
- cinkov;
- antimon;
- Merkur;
- molibden;
- ligniti;
- različite vrste mineralnih sirovina;
- mramor;
- bakar.
Turska proizvodi gotovo 25% ukupnih svjetskih rezervi žive. Ovdje se nalaze značajna nalazišta volframa, a broj ležišta bakra doseže stotine. U Turskoj se kopa i sumpor, salitra, kuhinjska sol, kromit, boksit, mrki ugljen, azbest, fosfati.
Ova je država jedan od vodećih izvoznika kromove rude i koncentrata na bazi nje. Zalihe ovog minerala procjenjuju se na 26 milijuna tona (4. mjesto u svijetu).
Glavne industrije i razina gospodarstva
Republika je agroindustrijska država. Osamdesetih godina prošlog stoljeća tursko gospodarstvo doživjelo je ozbiljnu reformu: transformiran je poljoprivredni sektor, koji je prije imao dominantnu ulogu, a u prvi plan su izbila velika industrija i usluge (bankarstvo, komunikacije, turizam, medicina). To je pomoglo u postizanju povećanja BDP-a.
Nakon globalne krize 2000-ih, Turska je doživjela pad lire, poteškoće u gospodarskim odnosima i politička previranja. U razdoblju od 2021. do 2021. godine gospodarstvo države raslo je tempom kojem je još uvijek teško pronaći analoge u cijelom svijetu.
Već 2021. zabilježen je porast od 11%, što je omogućilo turskom gospodarstvu da postane najbrže rastuće u G20-G20.
Zemlja je 2021. morala proći kroz važne političke događaje: pokušaj državnog udara, sigurnosne probleme i pogoršanje odnosa s Ruskom Federacijom. No, već 2021. godine agencija Fitch Ratings napravila je prognozu u kojoj se navodi da će u sljedećih 5 godina razina ekonomskog razvoja Turske rasti za 4,8% godišnje.
Prema riječima stručnjaka međunarodne agencije Moody’s, izgledi za 2021. u Turskoj nisu baš sjajni. Tvrde da će se stope rasta smanjiti za 2% u prva dva tromjesečja. Valutna kriza u koju je državu gurnula politika aktualnog predsjednika Erdogana prošlog kolovoza smanjila je potražnju za izvoznim artiklima kao što su kućanski aparati i automobili. Stručnjaci Moody'sa predviđaju gospodarski oporavak s povećanjem od 3% tek 2021. godine.
Nakon prijelaza na sustav vlasti na čelu s jednom osobom - predsjednikom - Turska je uvelike izgubila povjerenje investitora.
Vanjski dug Turske u veljači 2021. iznosi 448,4 milijarde dolara. Još uvijek slaba lira prijeti odgodom plaćanja kredita u tvrdoj valuti, što je osnova za predviđanje gospodarskog pada u 2021. godini.
Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump je 5. ožujka 2021. objavio da je povukao Tursku i Indiju iz američkog programa, koji je omogućio izvoz mnogih vrsta proizvoda na američko tržište bez plaćanja carina. Takva politika ozbiljno će pogoditi turski izvoz i priljev valute u zemlju.
Bruto proizvod
Prognoza rasta BDP-a za 2021. i 2021. malo je promijenjena zbog nestabilne situacije s domaćom valutom. Prema riječima ministra financija zemlje Berata Albayraka, smanjit će se s 5,5 na 2,3%.
Tablica prikazuje usporedne podatke o BDP-u po godinama:
| Godina | Veličina BDP-a, milijarde američkih dolara | Promjena, % |
|---|---|---|
| 2018 | 713.51 | -16.21 |
| 2017 | 851.52 | -1.37 |
| 2016 | 863.39 | 0.46 |
| 2015 | 859.45 | -7.99 |
| 2014 | 934.08 | -1.71 |
| 2013 | 950.33 | 8.77 |
| 2012 | 873.7 | 4.95 |
| 2011 | 832.5 | 7.8 |
| 2010 | 772.29 | 19.83 |
| 2009 | 644.47 | -15.72 |
| 2008 | 764.64 | 13.28 |
Udio BDP-a po gospodarskim sektorima izgleda ovako (podaci za 2021. u odnosu na 2021.):
| Industrija | Promjena udjela industrije u strukturi BDP-a,% |
|---|---|
| Prerađivačka industrija | -7 |
| Izgradnja | -6 |
| Automobilska | -18 |
| Metaloprerađivačka industrija | -13 |
| Puštanje u promet električne robe | -7 |
| Turizam | 4.85 |
| Poljoprivreda | -10.44 |
Stopa rasta BDP-a po glavi stanovnika u Turskoj:
| Godina | Dinamika promjena BDP-a po stanovniku, u % | Veličina BDP-a u američkim dolarima |
|---|---|---|
| 2017 | 5.8 | 14071.17 |
| 2016 | 1.6 | 14071.17 |
| 2015 | 4.4 | 13894.6 |
| 2014 | 3.5 | 13312.03 |
| 2013 | 6.7 | 12865.68 |
| 2012 | 3.2 | 12052.33 |
| 2011 | 9.5 | 11683.23 |
| 2010 | 7 | 10672.06 |
| 2009 | -5.9 | 9973.34 |
| 2008 | -0.4 | 10599.29 |
U 2021. ta je brojka iznosila 14.933,27 dolara.
Značajke proračuna
Vodeću ulogu u gospodarskoj sferi zemlje ima uslužni sektor, uključujući komunikacije, turizam i promet. Proračun Turske također čine proizvodnja i industrija, poljoprivreda.
U sektoru proizvodnje najveći doprinos imaju građevinarstvo i proizvodnja - 84%.
Država dobro zarađuje od kemijskog, tekstilnog, kožnog, prehrambenog, farmaceutskog sektora, kao i od brodogradnje, energetike, metalurgije, automobilske i elektro-proizvodnje.
Posebnu pozornost zaslužuje turizam, koji nije glavni izvor prihoda zemlje, ali daje značajan doprinos ukupnom proračunu. Prema podacima Turskog instituta za statistiku, udio prihoda od turizma u 2021. godini dosegao je 29,5 milijardi dolara, što je 17 posto više nego 2021. godine. 81,8% ovog iznosa dolazi od stranih turista.
U 2021. turske vlasti postavile su cilj ostvariti najmanje 35 milijardi dolara neto dobiti u turističkoj industriji.
Kupnja nekretnina na turskom teritoriju također pokazuje stabilan rast. Udio ovog sektora u ukupnom proračunu iznosi 19,5%. Najpopularnije nekretnine su u Istanbulu i na obali Sredozemnog mora.
Pokazatelji za ostale industrije:
- poljoprivreda - uvoz hrane iznosi 10,7 milijardi dolara, izvoz - 15,2 milijarde dolara;
- proizvodnja plastike - oko 30 milijardi dolara godišnje;
- izvoz gnojiva donosi oko 25 milijardi dolara godišnje;
- prodaja elektronike - 7-8 milijardi dolara (računala, kućanski aparati, obrambena elektronika);
- plovućac i barit - 19,4 milijuna dolara (prvi rezultat na svijetu);
- izvoz kemijske industrije - 17,5 milijardi dolara (glavni potrošači su Irak, Egipat, Njemačka);
- tekstilna industrija donosi u proračun oko 24 milijarde dolara godišnje.
Početkom 2000-ih turski energetski sektor prošao je kroz nekoliko faza liberalizacije, strukturiranja i privatizacije. Danas se električna energija u zemlji proizvodi pomoću fosilnih resursa: prirodnog plina, ugljena, hidroelektrana, vjetrogeneratora.
Proizvodi koji se proizvode u Turskoj
U sektoru poljoprivrede Republika je lider u prodaji datulja, lješnjaka, marelica, trešanja, dunja i šipka, druga je u svijetu po prodaji slanutka, krastavaca i lubenica, a treća po izvozu rajčice, patlidžani, pistacije.
Auto industrija je ovdje dosta dobro razvijena. Turska je jedan od najvećih proizvođača vozila u Europi. Ukupno ovdje posluje 13 tvornica automobila koje proizvode proizvode sljedećih marki:
- Honda;
- FIAT;
- Ford;
- Opel;
- Daimler;
- Renault,
- Toyota;
- MAN i drugi.
Po proizvodnji plastike Turska dijeli drugo mjesto u Europi s Italijom i Njemačkom.
Evo popisa što Turska izvozi na svjetsko tržište (podaci za 2021. u % obujma proizvodnje ovih proizvoda):
- 7,52 - automobili, utrke i kamioni;
- 4.2 - zlato, prerađeno i neobrađeno, u obliku praha;
- 2,63 - nakit;
- 2.33 - ulje i proizvodi od njega;
- 1,83 - pletena i heklana pletenina;
- 1,57 - odjeća.
Najveći proizvođači robe koji iz Turske dolaze na europska, ruska i druga tržišta su:
- Auto dijelovi - Donmez Clutch, TPI Otomotiv, Kolayli Spider, Voyager, Cotech.
- Bijela tehnika - Goldmaster, Airties, Simfer, Namsan Metal, Korkmaz.
- Kućanska kemikalija - Titiz, Firuze Export, Bingo, Arba Kimya, Beyaz Kagit.
- Građevinski materijal - Tureks, Perek trgovina i savjetnik, Basaranlar, Deckline.
- Poljoprivredna mehanizacija - Hisarlar, GMS Gencler Tarim, Landforce, Alpler, Corner Machinery.
- Namirnice - Tunclar, OZfresh, Ilsa, Yayanlar Kuruyemis, Cevher Gida, Ugur Bekiraga, Avsalrar.
- Odjeća - Q-Lady, Rozalio Baressa, Darkmen & Darkwin, Gumus Tekstil, Gonultas Tekstil, Jasmini.
- Cipele - Hotic, Cabani, Polaris, Velinda, Beyoglu Ayakkabi.
- Boja - Power Boya, Iba Kimya, Pulver Kimya, Bianca Boya, Polisan.
- Tepisi - Dilek Carpet, Boyteks Tekstil, Sacli, Eruslu Tekstil.
- Kućni tekstil - Ceyizsan Textile, Othello, Bambu Tekstil, Maya Tekstil, Winbrella.
Što je turska ekonomija
Jedan od čimbenika koji povoljno utječe na brzi rast turskog gospodarstva je primjena naprednih tehnologija u mnogim sektorima proizvodnje. Vlasti aktivno uvode program dobivanja energije iz alternativnih obnovljivih izvora.
Tako, primjerice, dvije vjetroelektrane (u Gokceadu i Sarytepeu) omogućuju proizvodnju oko 200 megavata električne energije, što im omogućuje pokrivanje vlastitih potreba, a višak izvoza u Iran. A u pokrajini Konya radi jedna od najvećih solarnih stanica u zemlji.
Prilikom procjene gospodarskog potencijala zemlje potrebno je uzeti u obzir činjenicu da Turska još uvijek nije punopravna članica EU. Prema podacima Europske komisije, tržišni odnosi koji zadovoljavaju europske standarde još nisu izgrađeni.
Iako je tržište roba i usluga odavno uspostavljeno, ono je podložno lokalnim pravilima i stereotipima, što stranim tvrtkama otežava ulazak u tursku gospodarsku arenu.
Od pozitivnih promjena europski povjerenici ističu sve veću fleksibilnost na tržištu rada i srednjoročno okončanje europskih integracija. U usporedbi s drugim kandidatima za ulazak u EU (Bugarska, Rumunjska), tursko gospodarstvo može se smatrati moćnijim i stabilnijim.
Sama Turska ne nastoji baš aktivno ispuniti kriterije koje je postavila Europska unija i razvija se vlastitim tempom.
Što se tiče mjesta ove države na svjetskoj ekonomskoj karti, ona je peta u svijetu po uzgoju povrća, a deveta po voću. Turska je također na drugom mjestu po proizvodnji paste od rajčice i kečapa, a na prvom je mjestu u Europi po uzgoju duhana i pamuka.
Bankarski sektor zemlje
Državni proračunski sustav je 88% popunjen bankarskim sektorom. Ovdje posluje 47 banaka, od kojih:
- 3 stanje;
- 4 državna investicija;
- 9 privatnih;
- 16 stranih;
- 5 privatna ulaganja;
- 4 strana ulaganja;
- 2 banke kojima upravlja Državni fond za osiguranje depozita;
- 2 banke sudjelovanja.
Ključna uloga u cijelom ovom sustavu dodijeljena je Središnjoj banci Turske. Njegova glavna funkcija je reguliranje pitanja vezanih uz devizno tržište, održavanje stabilne politike cijena i gospodarski razvoj države.
Središnja banka izdaje novčanice, "posljednje je sredstvo" u kreditiranju i ima ovlast zahtijevati sve informacije od drugih financijskih institucija kako bi pratila njihove aktivnosti.
Industrijski sektor
Prvo ulje u Turskoj proizvedeno je 1940. godine u regiji Ramandag na sjeveroistoku zemlje. Danas sva naftna polja u Republici pripadaju državi. Njima upravlja Institut za istraživanja i istraživanja rudarstva.
Drugo važno područje proizvodnje nafte u zemlji je Adana u južnoj Turskoj. Geološki radovi se izvode i na obali Crnog mora u blizini grada Mapavri.
Na istoku zemlje (mediteranska obala) započele su istražne aktivnosti za razvoj naftnih i plinskih polja, što može dovesti do zaoštravanja odnosa s Ciprom.
Laka industrija u zemlji jedna je od najbrže rastućih industrija. Porast proizvodnje u velikoj mjeri osiguravaju srednja i mala poduzeća.
Krajem prošlog stoljeća izvozio se uglavnom tekstil, vlakna, pređa. Danas je Turska dobavljač gotovih proizvoda. Glavna specijalizacija tvornica:
- odjeća za djecu i odrasle;
- cipele;
- pribor.
Uvoznici tekstila iz Turske su Ukrajina, Rusija i Europska unija. Laka industrija danas zapošljava više od trećine svih radnika zaposlenih u industriji u cjelini.
S obzirom na popunjenost tržišta jeftinim proizvodima iz Kine, Bangladeša, Indije i Vijetnama, mnogi turski proizvođači preorijentirali su se na skuplji segment – markiranu odjeću. Roba lake industrije čini 40% ukupnog izvoza.
Mnogima je ovaj teritorij teško doživjeti kao industrijsku državu. Malo ljudi zna da su 5 najvećih naselja u zemlji također industrijski gradovi Turske, a ne samo turističke točke na karti:
- Istanbul – oko njega je koncentriran veliki broj tvornica za proizvodnju odjeće i tekstilnih proizvoda.
- Ankara - ovdje se nalaze pivovara, tvornica cementa, metalurške i tvornice oružja.
- Izmir je poznat po proizvodnji kamiona i autobusa.
- Bursa je mjesto koncentracije tvornica odjeće.
- Adana je grad s razvijenom tekstilnom, kemijskom i prehrambenom industrijom.
Agrarna sfera
Iako je teritorij zemlje planinsko područje, poljoprivreda omogućuje da se stanovnicima države u potpunosti opskrbe vlastitom hranom. Tome doprinose plodna tla i povoljna klima.
Poljoprivredni sektor zapošljava oko 60% stanovništva zemlje. Ovdje rastu:
- masline;
- krumpir;
- lješnjak;
- marelice;
- badem;
- grožđe;
- trešnje;
- smokve;
- kukuruz;
- duhan.
Turska je također poznata po svojim poljima pšenice i pamuka. Općenito, dvije trećine ukupnog prihoda industrije dolazi od rada poljoprivrednog sektora. Stočarstvo je na drugom mjestu.
Uloga šumarstva i ribarstva je neznatna.
Putnički posao
Turska ima sve preduvjete za razvoj turizma:
- pristup četiri mora;
- suptropska klima;
- 7.200 km obalne plaže;
- termalni izvori;
- veliki broj atrakcija.
Najpopularnija odmarališta su: Marmaris, Antalya, Alanya, Side, Belek, Kemer, Bodrum. Rusi su apsolutni lideri u turizmu turske države. U 2021. republiku je posjetilo 5 milijuna 986 tisuća građana Ruske Federacije.
Pitanje zapošljavanja
U zemlji trenutno živi 83,7 milijuna ljudi. Državni zavod za statistiku predviđa da će se ta brojka u 2021. godini povećati za gotovo 1,5 milijuna.
Udio ekonomski aktivnog stanovništva u 2021. godini iznosio je 68%. Tursku naciju odlikuje dobro zdravlje i izdržljivost. Turci rijetko obolijevaju, dugo žive i umiru uglavnom od starosti.
Broj djece do 15 godina u zemlji je 26,6% ukupnog stanovništva, no posljednjih godina bilježi se pad nataliteta.Prema statistici Ministarstva obrazovanja, svake se godine broj prvašića smanji za 70-80 tisuća ljudi. Ovo pitanje je posebno akutno u ekonomski najrazvijenijim regijama - u provincijama koje se nalaze u Egejskom i Mramornom moru.
Niska stopa nataliteta ogleda se u stopi prirodnog priraštaja stanovništva, koja je pala na 2,2% u 2021. u odnosu na 4,6% u 2021. godini.
Stopa nezaposlenosti u 2021. godini iznosi oko 12,3%. Prethodnih godina statistika je izgledala ovako:
| Godina | Stopa nezaposlenosti,% |
|---|---|
| 2018 | 11.4 |
| 2017 | 10.6 |
| 2016 | 12.7 |
| 2015 | 11.3 |
| 2014 | 10.9 |
| 2013 | 9.6 |
Među mladima nezaposlenost doseže 23,6%. Brojke ukazuju na tendenciju rasta broja nezaposlenih.
Dob za umirovljenje u zemlji je 58 godina za žene i 60 za muškarce. Ali ako žena ima 5 ili više djece, može otići u mirovinu sa 48 godina.
Minimalni mirovinski prag danas je 1.603 lire (približno 294 dolara). Turska vlada odlučila je ovu granicu postaviti na razinu minimalne plaće.
Uvoz i izvoz Republike Turske
Prema ocjeni ECI (Economic Complexity Index) Turska se nalazi na 27. mjestu u svijetu po gospodarskom razvoju. Od 2021. Turska je izvezla robu u vrijednosti od 166 milijardi dolara, a uvezla robu u vrijednosti od 214 milijardi dolara.
Kao članica Svjetske trgovinske organizacije, turska država je sklopila sporazume o slobodnoj trgovini s desecima zemalja.
Što Turska kupuje i prodaje
Gospodarska aktivnost Republike Turske omogućuje ne samo zadovoljavanje potreba svog stanovništva, već i obavljanje vanjske trgovine robom.
Turska je izvoznik ovih vrsta robe (podaci za 2021.), u milijardama dolara:
- automobili - 13,2;
- zlato - 6,96;
- rezervni dijelovi za automobile - 4,64;
- nakit - 3,39;
- odjeća i tekstil - 5,13;
- prehrambeni proizvodi - 7,89.
Po zemljama, geografija izvoza izgleda ovako, u milijardama dolara:
- Njemačka - 17,4;
- Velika Britanija - 10,1;
- Italija - 9,4;
- Ujedinjeni Arapski Emirati - 9,2;
- Irak - 9.1.
Najveći uvozni partneri Turske su Kina (23 milijarde dolara), Njemačka (22,5 milijardi dolara), Rusija (13,2 milijarde dolara), Italija (11,4 milijarde dolara) i Sjedinjene Američke Države (11,3 milijarde dolara).
Turski uvoz predstavlja sljedeća roba:
- oprema i strojevi - 26%;
- metali - 12%;
- vozila - 13%;
- gorivo - 7%;
- proizvodi kemijske industrije - 5%.
Više od 36% onoga što se uvozi na tursko područje dolazi iz EU, što je olakšano potpisivanjem sporazuma o bescarinskoj trgovini. Iz Rusije se uvozi 11,6% ukupnog volumena, iz Kine - 9,3%, Njemačke - 9,5%, Italije - 5,5%, SAD - 6,6%.
Gospodarstvo Rusije i Turske
Odnosi između Ruske Federacije i Turske traju više od pet stoljeća. Turska je danas peti partner Ruske Federacije po robnom prometu, ispred Bjelorusije, Ukrajine i Kazahstana.
Turska je drugo najveće tržište prodaje plina za Rusiju i omiljeno mjesto za odmor Rusa. S obzirom na veliku teritorijalnu razliku i potencijal resursa, bit će zanimljivo usporediti gospodarstva Turske i Rusije (podaci za 2021.), u milijardama dolara:
| Kriterij | purica | RF |
|---|---|---|
| BDP-a | 851.52 | 10,743 |
| Zlatne rezerve | 105 (11% BDP-a) | 458 (31% BDP-a) |
| Vanjski dug države | 144,4 (50% BDP-a) | 49,8 (3,2% BDP-a) |
| Trgovinska bilanca | - 84 (- 8,8% BDP-a) | 130 (8,8% BDP-a) |
| Državni proračun | prihod - 173,9; troškovi - 190,4; deficit minus 16,5. | prihod - 255,2; troškovi - 232,15; višak - 23.054. |
Ishodi
Gospodarstvo Republike Turske danas je u procesu recesije uzrokovane značajnim padom nacionalne valute u kolovozu 2021. godine. Početni porast nezaposlenosti i politika Donalda Trumpa usmjerena na povlačenje Turske iz bescarinskog programa temelj su za nepovoljne ekonomske prognoze za republiku za 2021. godinu.
